KAZNENI BODOVI ZA PENZIJU POGAĐAJU SVE VIŠE RADNIKA

Šumadinci nisu usamljeni

KAZNENI BODOVI ZA PENZIJU POGAĐAJU SVE VIŠE RADNIKA

Bivši radnici iz kragujevačkih fabrika „Namenske”i „Zastava kamiona”, kao i njihove kolege iz „14. oktobra” u Kruševcu, „Goše” iz Smederevske Palanke i „Prve petoletke” iz Trstenika, njih preko 6.000, prvi su se pre godinu dana pobunili protiv primene novog Zakona o penzijskom osiguranju. NJih je taj zakon direktno pogodio po džepu jer predviđa kaznene poene za odlazak u penziju pre navršenih 65 godina života i trajno umanjenje penzije po četiri odsto za svaku godinu prevremenog odlaska.

Oni su zatražili da se sporni član zakona ukine jer su u vreme kada su odlazili iz firmi kao tehološki višak 2011. godine potpisali sporazum po drugim pravilima i sporni zakon tada nije važio. Zatražili su, zapravo, da se sporni član na njih ne primenjuje, jer bi to bilo retroaktivno važenje novih pripisa.

Sada se za ukidanje ovog člana zakona i kaznenih poena za prevremenu penziju zalažu i sindikati iz Bora, ali i iz drugih gradova, a zahtev da se sporni član ukine zvanično su zatražila i dva najveća sindikata u zemlji, Samostalni i UGS „Nezavisnost”.

Neće u tehnološki višak

Otpor primeni novog zakona zabeležen je ovih dana u Rudarsko topioničarskom basenu Bor. Tamo su pripremljene velike mere štednje i plan da se oko 600 zaposlenih proglasi tehnološkim viškom. Poštovan je princip dobrovoljnosti, ali se za odlazak uz otremnine javilo samo 146 radnika.

Sindikalci iz ovog preduzeća kažu da bi se javilo mnogo više radnika, ali smetnja je primena kaznenih poena za prevremenu penziju. Naime, oni koji uzmu otpremnine, a imaju 40 godina staža i 60 godina života morali bi da sačekaju još pet godina do ispunjenja starosnog uslova za penziju, pa bi im ukoliko žele odmah da se penzionišu panzija bila umanjena skoro za 20 posto, i to trajno, odnosno do kraja života.

Samostalni sindikat metalaca u ovoj fabrici zvanično se založio da se sporni član zakona ukine jer zbog njega stotine radnika neće da prihvate socijalni program, iako su višak. 
Da slučaj iz Bora nije usamljen potvrđuje Aleksandar Petrović iz Kragujevca, bivši radnik fabrike oružja „Zastava” i predsednik Udruženja bivših radnika „Opcija pet godina do penzije”.

- U istoj situaciji su i radnici „Fapa” iz Priboja koji su pre Nove godine proglašeni tehnološkim viškom, a ima ih oko 500. Oni su prihvatili socijalni program i napustili fabriku sa otpremninama od 200 evra po godini staža. Oni kojima fali godina ili dve do ispunjenja 40 godina radnog staža mogu da odu na Nacionalnu službu za zapošljavanje i tamo ostvare naknade, ali ako imaju manje od 65 godina života sleduje im trajno umanjenje penzije. I oni zahtevaju ukidanje spornog zakona, kaže Petrović.
I ne samo oni, već im se pridružuje i oko 500 bivših radnika iz „Prve petoletke” iz Trstenika, koji su novi tehnološki višak od decembra prošle godine, a iz istih razloga kao i ostali našli su se u istom sosu, pred pretnjom trajnog umanjenja penzija. 

U više kolona 

Tako se sada pred Vladom i Ministarstvom rada umnožava lista zahteva protiv važećeg zakona o PIO, odnosno spornog člana o prevremenoj penziji. Članovi Udruženja „Opcija pet godina do penzije” sa sedištem u Kragujevcu traži da se ovaj član ukine, ili ako ostane da se na njih ne primenjuje retroaktivno, jer su potpisali sporazume po starom zakonu, a radnici koje zakon kači u ovom momentu zahtevaju njegovo ukidanje.

To već liči na borbu u više kolona za istu stvar, ali znatno masovniju nego pre godinu dana. Probudila su se i dva najveća sindikata u zemlji, Samostalni sindikat i UGS Nezavisnost, koji traže treće rešenje, na neki način kompromisno. 

- Dva najveća sindikata su godinu dana ćutala dok je trajao naš protest i nisu nam dali podršku. Sada, kada se spremaju tehnološkli viškovi u javnom sektoru i kada oko 15. 000 zaposlenih uskoro treba da postane višak, oni su se našli pozvanim da reaguju, ali predlažu jedno novo rešenje, kaže Aleksandar Petrović.

To rešenje zasniva se na praksi nekih zemalja Evopske unije i sastoji se u tome da kazneni poeni za prevremenu penziju postoje, ali se iz godine u godinu umanjuju, da bi kada se napuni 65 godina bili svedeni na nulu i od te godine se prima puna penzija. Dakle, nema trajnog umaenjenja, već je ono privremeno i traje samo nekoliko godina.
Treba takođe napomenuti, dodaje Petrović, da u Evropi zakonodavstvo nije svuda isto, pa u Nemačkoj, Francuskoj i Holandiji nema trajnog umanjenja penzija. Udruženje bivših radnika „Opcija pet” u međuvremenu je steklo nove članove i formiralo lokalna predstavništva od radnika „Slobode” iz Čačka, „Fapa” iz Priboja , „Elektronske industrije” iz Niša i „Proletera” iz Arilja. 

Oni su pred kraj prošle godine najavili proteste pred zgradom Vlade Srbije i čak planirali doček Nove godine na tom mestu. Međutim, Ministarstvo rada je reagovalo i pozvalo ih na razgovor. Posle saopštenja koje je Ministarstvo izdalo 21. decembra prošle godine, članovi ovog udruženja su „zamrzli” protest i odlučili da čekaju i vide da li će obećanja biti ispunjena.

Obećanje se sastoji u delu saopštenja u kome se kaže da je ministar Aleksandar Vulin rekao da razume probleme bivših radnika i njihovo nezadovoljstvo i izrazio nadu da će Vlada Republike Srbije učiniti napor da nađe prihvatljivo rešenje.

„S obzirom na to da je potrebno uraditi detaljnije analize i procene finansijskih efekata eventualnih mera, a  u cilju postizanja zajedničkog rešenja, ministar je zamolio članove udruženja za strpljenje”, navodi se u saopštenju.

Aleksandar Petrović kaže da su iz Ministarstva rada dobili novu poruku da se strpe do 25. februara, zato što 22. februara u Beograd dolazi misija MMF-a, sa kojom Vlada treba da usaglasi rešenje za njihov problem. Poznato je da se do sada MMF protivio bilo kakvom menjanju zakonske regulative koja se odnosi na kaznene bodove za prevremene penzije.
Petrović kaže da će sačekati 25. februar, a onda zavisno od rešenja koje bude ponuđeno odlučiti o eventualnim daljim protestima, jer nemaju nameru da odustanu. Zahteve da se kaznene mere na njih ne primenjuju, ili da budu ukinute, pokrenuli su i preko nadležnih sudova. Ako ne uspeju u svojoj borbi pravnim sredstvima, spremni su da prihvate i kompromisno rešenje za koje se zalažu dva najveća sindikata. Ali, o tome tek treba da donesu odluku kada vide u kom pravcu će se razrešavanje ovog sve masovnijeg problema odvijati.