Ako „pukne” i toplana...

Ako „pukne” i toplana...

             Kako će se grejati Kragujevčani koji su priključeni na takozvani daljinski sitem? Tačnije, ko će ih grejati, možda ne od ove, već od narednih zima?
Pitanje je otvorilo Ministarstvo privrede koje je 27. jula uputilo „javni poziv za prikupljanje pisama o zainteresovanosti za učestvovanje u postupku privatizacije” kragujevačke „Energetike”. U šturom pozivu, osim tehničkih detalja, jedina informacija je da će zainteresovani moći da se javljaju mesec dana – do 27. avgusta.
Ako se obavi ono što je u Vladi zamišljeno, Kragujevac će biti jedini srpski grad koga će grejati privatnik. Kako će sve to izgledati sada možemo samo da nagađamo, ali prva pomisao je koliko će to biti rizično za grad, s obzirom na dosadašnja rđava iskustva sa raznim privatizacijama.
Inače, sada je „Energetika” sto posto u državnom vlasništvu, Vladi Srbije pripada 82,63, a Fondu za razvoj 17,37 posto. Tako je još od 2001. godine kada je razbucana cela „Zastava”, kojoj je pripadala i toplana. Za 17 godina, od tada do danas, bilo je više inicijativa i predloga za rešavanje statusa firme za „proizvodnju i distribuciju energije i fluida”, koja su uglavnom išla u pravcu da se nađe modus kojim bi se „Energetika” ustupila gradu, ali to se, očigledno, izjalovilo.
Međutim, da se to i desi sada, pitanje je šta bi grad radio sa novim javno-komunalnim preduzećem, jer prema informacijama koje su objavili neki mediji – sadašnji dug „Energetike” je 16 milijardi dinara, a to je ravno vrednosti svih prihoda koje gradski budžet ostvari za tri godine!
Drugo, dok je bila državno preduzeće „Energetika” je više nego udvostručila broj zaposlenih, sada ih je oko 450, a istovremeno je proizvodnja višestruko smanjena, jer je u vreme zahuktale i prosperitetne „Zastave” prioritet bio da se isporučuje velika količina pogonske energije za sve fabrike nekadašnjeg giganta.
Podsetimo, gradska toplana koja je zagrevala stanove i razne firme i ustanove nastala je šezdesetih godina prošlog veka. Tada su radila dva kotla na ugalj u sadašnjoj Ulici Nikole Pašića, gde je sada deo direkcije „Energetike”. To je bilo gradsko preduzeće, ali kada je gradom zavladala „filozofija – sve je Zastava”, toplana se utopila u „Zastavin” sistem. Kasnije, kada su dekomponovane sve zavodske fabrike, država je stavila šapu i na ono što je nekada bilo gradsko, pa i na nekoliko manjih toplana koje su skorije sagrađene u nekoliko naselja.
Nismo čuli da se oglasio neko iz gradske vlasti povodom otvaranja postupka privatizacije „Energetike”. Treba li uopšte govoriti da je reč o fabrici kod koje ne može biti ni trunke dileme – da li će postojati ili neće. U svakom slučaju Vlada Srbije u Kragujevcu izvodi jedan opasan eksperiment u kome bi Kragujevčani mogli biti zamorčići.