IN-FOKUS

„Radnički” je šampion - u budžetskoj raspodeli

 Prateći odluke Gradskog veća objavljene u Službenom listu grada, jer u njemu se jedino mogu naći „tragovi” trošenja budžetskog novca, jasno se vidi „muljanje” parama koje su iz kase grada namenjene sportu. FK „Radnički”, koji je u međuvremenu postao deo javnog sektora, već je dobio 18 miliona dinara, iako nije učestvovao na konkursu za raspodelu ovih finansija

 

 Kako se upravlja budžetskim sredstvima i kako se pare „dele” korisnicima otkad se budžet usvoji dok ne prođe cela kalendarska godina najčešće nema javnih vesti. Odluke o tome, koje donosi izvršna vlast oličena u Gradskom veću i gradonačelniku, samo se povremeno pojave u uopštenim i šturim saopštenjima za javnost, ali uglavnom ostanu skrivene ili, što bi političari rekli, netransparentne.
 Ako je neko baš radoznao da uđe u tokove javnih gradskih finansija, a nema im pristup jer nije u strukturi vlasti, to može da učini praćenjem Službenog lista grada, koji nema ustaljenu periodiku izlaženja, već se objavljuje kada se nakupi „materijala” - koji mora da bude publikovan u takvom zvaničnom glasilu. Ovaj list, naravno, nije namenjen široj publici, ne može se kupiti na kioscima, ali ga ima na sajtu grada, jer ga čitaju samo oni koji moraju - mahom pravnici i ekonomisti koji rade u javnom sektoru.
 Međutim, i ono što se objavi u Službenom listu, a tiče se raspodele i trošenja budžetskog novca grada, tako je napisano da je čitaocu potreban dešifrant, čak i ako je dovoljno „pismen” za razne finansijske „tajne” i gimnastike. Možda to zadovoljava neku propisanu pravnu formu, ali ni za jednu objavljenu odluku nema ni reči obrazloženja, objašnjenja, argumenata zašto je baš takva odluka doneta.
 Idući tragom „zadate” teme o gradskom budžetu kao (ne)obavezujućem aktu, i u takvom Službenom listu nalazimo niz primera koji nedvosmisleno ukazuju na to da se parama u gradskoj kasi baš dobro „mulja” mimo onoga što je u budžetu kao planskom, finansijskom i pravnom aktu zapisano. Da zlo bude veće, to se radi van domašaja javnosti i, što je posebno problematično, ne samo bez saglasnosti, već i bez ikakvog informisanja Skupštine grada, koja je kao najviši organ lokalne vlasti najovlašćenija za budžetsku politiku.
 U serijalu tekstova koji sledi predstavićemo na autentičan i dokumentaran način sadržaj odluka, uglavnom Gradskog veća, kojima se raspodeljuju sredstva, bilo kao dotacije ili kao subvencije, budžetskim korisnicima iz različitih oblasti i sektora rada. Počećemo od sporta, kao ne najvažnijeg, ali ne i beznačajnog sektora, pa ići prema onima gde je u opticaju veći novac.

 

Pet plus 15 miliona manje

 

 U februaru ove godine objavljen je javni konkurs, a 3. marta Gradsko veće donelo je odluku o odobravanju sredstava za realizaciju godišnjih programa sportskih organizacija na teritoriji grada Kragujevca za 2016. Predlog koliko će se kom klubu dati para sačinila je nezavisna komisija (bar je tako konkursom bilo predviđeno) na osnovu onoga što su sami sportski klubovi dostavili u svojim programima. Ukupno je raspodeljeno 113.308.000 dinara na 107 klubova, sportskih saveza i organizacija, a iznosi su se kretali od 50 hiljada dinara, koliko su dobili neki borilački i šah klubovi, do najviše 13 miliona dinara, koliko je pripalo vaterpolistima „Radničkog”. Znatno manje, 7,5 miliona, dobile su rukometašice „Radničkog”, pa muški košarkaški, odbojkaški i rukometni klubovi - po pet miliona dinara.
Radi preciznosti - tada je odlučeno koliko je i kojim klubovima odobreno novca, što ne znači da je on odmah i „legao” na njihove račune. Nezvanično, do sada su uplaćeni samo delovi dodeljenih svota.
 Međutim, samo mesec dana kasnije (7. aprila) Gradsko veće donosi odluku o izmeni programa „rasporeda sredstava dotacija nevladinim organizacijama u oblasti sporta za 2016. godinu” (to je zvanični naziv), kojom se već raspoređeni iznos od 113.308.000 umanjuje za pet miliona i svodi na 108.308.000 dinara. To je praktično značilo da će neki sportski klubovi kojima su odobrena sredstva za toliko biti zakinuti. Koji i za koliko para - nigde nije zapisano.
 Kako je ta odluka formulisana i objavljena u Službenom listu grada Kragujevca broj 9 od 8. aprila može se videti u autentičnoj formi.
 Ali tu nije kraj ove „gimnastike”. Samo dve nedelje kasnije (21. aprila) Gradsko veće vrši drugu izmenu istog programa za sport i to tako što već umanjeni iznos dotacija za pet miliona dinara „kreše” za još 13 miliona, pa on spada na 95.308.000. Znači, da su one raspoređene pare sportskim klubovima već krajem aprila „otkinute” za 18 miliona dinara, opet bez navođenja ko će zbog toga ostati kratak i bez objašnjenja zašto se menjaju budžetski rashodi o kojima su već donete odluke i sa korisnicima sredstava potpisani ugovori.

 

Klub  „od ugleda i tradicije”

 

 Sve, međutim, postaje jasnije samo dan nakon donošenja odluke o drugoj izmeni programa subvencija za sport. Naime, sa datumom 22. april 2016. godine, kako je objavljeno u Služebnom listu broj 15 od 27. aprila, Gradsko veće „donosi program rasporeda sredstava subvencija Sportskom privrednom društvu FK Radnički 1923 d.o.o. u 2016. godini”. Iznos te subvencije je 15.000,000 dinara.
Šta je, dakle, urađeno? Zakinute pare drugim klubovima date su fudbalskoj družini „Radnički” (za one koji ne prate sport - ova ekipa sada je u trećeligaškom rangu srpskog fudbala), a oni nisu mogli da učestvuju na redovnom konkursu za finansiranje sporta iz gradskog budžeta jer je račun kluba zbog dugova bio u blokadi.
 U međuvremenu je doneta skupštinska odluka kojom FK „Radnički 1923” dobija status sportskog privrednog društva (!) čiji je osnivač grad Kragujevac, čime ovaj klub postaje deo javnog gradskog sektora. To je učinjeno, prema političkim obrazloženjima, da bi se spasao fudbalski klub „od ugleda i tradicije”, što je podrazumevalo da je trebalo i odrešiti kesu. Kako je to učinjeno već je opisano.
 Međutim, drešenje kese nije bilo jednokratno. Već 6. jula Gradsko veće donosi „program o izmeni programa rasporeda sredstava subvencija Sportskom privrednom društvu FK Radnički 1923” (videti dokument 5) tako što se „iznos 15.000.000 dinara zamenjuje iznosom 18.000.000”. Znači, nabačeno je još tri miliona.
 Ali, mesec i po dana pre ove „izmene”, 19. maja, Gradsko veće donelo je još jednu, treću po redu u ovoj godini, izmenu „programa dotacija nevladinim organizacijama u oblasti sporta” koja unosi - totalnu zabunu. Naime, sada se „iznos 150.000.000 dinara zamenjuje iznosom 135.000.000” . Kojih sad 150 miliona, kad je bilo 113, pa 108, pa 95) i kome je nova razlika od 15 miliona dinara? Za novinskog tragača to je već prevelika enigma.
Šta će se još događati u sektoru kragujevačkog sporta i pripadajućem mu delu gradskog budžeta do kraja godine verovatno ćemo opet morati da saznajemo tumačenjem Službenog lista grada, jer svi podaci koji su ovde saopšteni nikada se nisu našli ni u jednoj informaciji za javnost iz „gradske kuće”, pa ne treba očekivati da će ubuduće biti nešto drugačije.

 

Iz šupljeg u prazno

 

 U konkretnoj priči o namicanju para za FK „Radnički” nije u prvom planu da li treba ovaj klub pomagati novcem iz gradske kase, to je opet stvar neke političke odluke, već je sporan način na koji se to radi. Očigledno je reč o „presipanju iz šupljeg u prazno”, pri čemu se drugim klubovima, koji su u regularnoj proceduri uspeli da se izbore bar za delić finansijskog kolača, zakida već odobreno i to vrlo sumnjivim odlukama. Jednostavno se kaže da se jedan „iznos” menja u drugi, bez reči obrazloženja zašto se to čini, pa se do suštine raspolaganja javnim finansijama dolazi kroz dešifrovanje podataka u oskudnim i birokratski prezentovanim ciframa u Službenom listu grada.
 Na taj način vrši se i prenamena sredstava koja je definisana budžetom, pa se u konkretnom slučaju novac koji je opredeljen za „dotacije nevladinim organizacijama u oblasti sporta” preusmerava u subvencije „sportskom privrednom društvu” koje pripada javnom sektoru. Šta više, bilo je najava od predstavnika gradske vlasti da će po rebalansu budžeta, koji se uskoro očekuje, tom društvu, odnosno fudbalskom klubu „Radnički”, naći bilansnog prostora za još petnaestak miliona dinara subvencija.
 I bez te najavljene nove finansijske injekcije FK „Radnički” je sportski klub prema kome je budžet grada do sada tokom godine bio najizdašniji, iako po rangu u kome se takmiči to nikako ne zaslužuje. Uostalom, FK „Šumadija”, koja je u ovoj sezoni u istoj ligi sa „Radničkim”, a ako ćemo i o tradiciji - dvadeset godina je starija od gradskog rivala, za 2016. godinu dobila je 5,45 miliona dinara na konkursu čiji su rezultati objavljeni u martu.  Dakle, već do sada tri puta manje nego što je inkasirano „Radničkom”.
 U analizi koja sledi zatražićemo mišljenja i komentare kompetentnih sagovornika na ovu temu, a onda dolaze „brojke” o budžetskim odlukama i obrtima u drugim sektorima.


 Jednostavno se kaže da se jedan „iznos” menja u drugi, bez reči obrazloženja zašto se to čini, pa se do suštine raspolaganja javnim finansijama dolazi kroz dešifrovanje podataka u oskudnim i birokratski prezentovanim ciframa u Službenom listu grada


Poslovnik o radu Gradskog veća


Član 39.

Rad Veća je javan.

Za javnost rada Veća odgovoran je predsednik Veća.

 Javnost rada obezbeđuje se pozivanjem predstavnika sredstava javnog informisanja na sednice Veća, izdavanjem saopštenja za javnost sa održanih sednica, održavanjem konferencija za štampu ili na drugi način kojim se obezbeđuje da rad Veća bude dostupan javnosti.
Veće može dati službeno saopštenje za štamu i druga sredstva javnog informisanja sa održanih sednica ili povodom pitanja vezanih za rad i odlučivanje Veća koja se odnose na konkretne slučajeve, odnosno situacije.
Tekst službenog saopštenja sastavlja nadležna služba za poslove informisanja u saradnji sa gradskom upravom, a odobrava ga predsednik Veća.